Čoskoro

- recenzia na zbierku poviedok Lottine lásky od Mary Stankovej
- recenzia na román Analfabet od Michala Havrana
- recenzia na zbierku poviedok Zadné izby od Aleny Sabuchovej

13. júla 2013

Nema problema? Hrvatski podsjetnik

„Uvijek ste bili Europljani, ali sada ste i članovi Europske unije“, odjeknule su 1. srpnja, na glavnom zagrebačkom trgu bana Josipa Jelačića, riječi predsjednika Europskog vijeća Hermana Van Rompuya.  Unatoč tome, protivnici tvrde da Hrvatska još uvijek samo geografski pripada Europi, ne i politički.

Zdroj: © Belga/EPA/A.Bat
Barem prema kriterijima konvergencije, tzv. mastriškim kriterijima, zato što još uvijek ne ispunjava uvjete ozbiljnog gospodarstva stopom inflacije, deficitom državnog proračuna te uskoro i javnim dugom. U obranu, s time se bore i ostale države članice. Usprkos tome, Bruxelles vjeruje da će vlada uspjeti stabilizirati financije i da se pesimistični scenarij neće ostvariti. Na kraju krajeva, bankarski sektor i ne stoji loše, a poticaji bi trebali pomoći pri povišenju konkurentnosti na novom tržištu.

Korupcija je već druga priča. Transparency International stavlja Hrvatsku u isti koš sa „Ruandom, Jordanom i Kubom“, pišu slovačke novine SME, iako su zaboravili napomenuti da na tom neslavnom rangu mjesto dijele upravo sa Slovačkom. Za razliku od Slovaka, Hrvati su imali barem malo hrabrosti osuditi svog bivšeg premijera za korupciju, ali...

...njemačka kancelarka Angela Merkel je svojom odsutnošću na službenim proslavama jasno upozorila da je pred njima još dalek put do standardne demokracije. Tim je načinom reagirala na odbijanje izručenja agenta tajne služe komunističke Jugoslavije, Josipa Perkovića, u Njemačku, gdje je optužen za planiranje ubojstva istaknutog, progonjenog odmetnika Stjepana Đurekovića, početkom 80-ih godina. Hrvatski se parlament u posljednjem trenutku odlučio prihvatiti namjenski zakon koji brani „povremene“ kriminalce pred međunarodnom tjeralicom, čime bezuvjetno, ali nesigurno korača k političkoj Europi.

Među pozitivna diplomatska događanja zasigurno možemo uvrstiti i sudjelovanje predsjednika Kosova i Srbije. Iako je protokol  Atifeta Jahjagu i Tomislava Nikolića odvojio od sebe koliko je to bilo moguće, glavno je i tako bilo njihovo prisustvo, tj. gesta koja daje napetom području zapadnog Balkana tračak nade.

Država rođena iz nedavnog krvavog, etničkog sukoba uspjela je za kratko vrijeme izgraditi demokratske institucije. Bilo bi vrijeme kada bi te ustanove započele intenzivnije ispunjavati svoju ulogu. Za to će ipak biti potrebno više od strukturnih fondova, naprije promjena mišljenja običnih Hrvata, zato što se ne može sve riješiti bombonijerom u uredu ili kod liječnika.

Pristup Hrvatske u Europsku  uniju na referendumu je poduprijelo dvije trećine glasača, no skepticizam je ostao. S jedne strane postoji strah od ponovnog članstva u multinacionalnoj organizaciji, kao i mitovi o zakrivljenim bananama, a s druge strane ponovno nepovjerljivost u budućnost ujedinjenog truda starog kontinenta, koji se i sam teško bori s postmodernom krizom. Naravno, ako unija bude garantirala vrednovanje demokracije, prava i pravednost, slobodu, toleranciju i solidarnost, bolju alternativu nisu mogli izabrati.

Objavljeno u slovačkom izdanju Le Monde diplomatique.

Izvor | Jílek, Peter F. 'Rius: Nema problema? : Chorvátsky zápisník. In Je to tak : Le Monde diplomatique [online]. 13. 7. 2013. [2013-07-13]. Dostupno na internetu: <http://www.jetotak.sk/europa/nema-problema-chorvatsky-zapisnik>. ISBN 1337-8872.

Prevoditeljica: Josipa Zrnić